Akademik Sima M. Ćirković (1929., Osijek) diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1952. Po završetku studija kraće je vrijeme radio u Državnom arhivu u Zrenjaninu i Narodnoj biblioteci u Beogradu, a 1955. radi u Istorijskom institutu u Beogradu. Doktorirao je 1957. s temom “Herceg Stefan Vukčić Kosača i njegovo doba“, kad je izabran u zvanje asistenta i nedugo zatim docenta za povijest naroda Jugoslavije u srednjem vijeku na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Godine 1963. izabran je za izvanrednog, a 1968. za redovitog profesora na istom fakultetu. Redoviti je član Srpske akademije nauka i umetnosti (1981). Dopisni je član ANUBiH u Sarajevu od 1978., JAZU (danas HAZU) u Zagrebu od 1988. i CANU na Cetinju od 1988. Europska akademija za povijest (Académie européenne d’histoire) sa sjedištem u Bruxellesu izabrala ga je za svog člana 1981.

Osnovno područje znanstvenog interesa Sime Ćirkovića je srednjovjekovna povijest južnoslavenskih i balkanskih naroda. Napisao je i do sada objavio oko 450 radova. Okosnicu njegova znanstvenog djela čine knjige: Herceg Stefan Vukčić Kosača i njegovo doba (1964); Istorija srednjovekovne bosanske države (1964); Istorija Crne Gore, s grupom autora (1970); Istorija Jugoslavije, s grupom autora (Beograd 1973, New York 1974, Peking 1984); opsežan doprinos u kolektivnom djelu Istorija srpskog naroda, I, II (1981, 1982); Srbi u srednjem veku (Milano 1992, 19932; Pariz 1992; Beograd 1995, 19972; Moskva 1996); Rabotnici, vojnici, duhovnici. Društva srednjovekovnog Balkana (1997); Staro srpsko rudarstvo, s grupom autora (2002); The Serbs, London 2004 (Srbi među evropskim narodima, Beograd 2005); Stefan Dušan kralj i car 1331–1355, s B. Ferjančićem, Beograd 2005.). Zajedno s R. Mihaljčićem osmislio je, uredio i napisao veliki broj natuknica za Leksikon srpskog srednjeg veka (1999) i Enciklopediju srpske istoriografije (1997).

Sudjelovao je u nizu međunarodnih znanstvenih skupova (XIV. i XVI. međunarodni kongres povjesničara – u San Franciscu 1975. i u Stuttgartu 198; IV. i V. međunarodni kongres balkanologa – u Ankari 1979. i u Beogradu 1984) te više godina u zasjedanjima Međunarodnog instituta za ekonomsku povijest u Pratu.

Živi i radi u Beogradu.